Predavanja iz Mehanike 2
U sklopu Tempus projekta BAEKTEL, na zvaničnom YouTube kanalu Univerziteta u Banjoj Luci objavljeni su HD video snimci redovnih predavanja iz predmeta Mehanika 2 koji obuhvata sljedeći sadržaj:
AUTHOR ARCHIVES: Saša
Elektromagnetni pobuđivač vibracija
Pored mehaničkog pobuđivača vibracija, napravljen je i elektromagnetni pobuđivač vibracija, koji je pogodan za za vizuelnu identifikaciju svojstvenih oblika oscilovanja jednostavnih linijskih i površinskih konstrukcija.
Prezentacija testova izvedenih na mehaničkom pobuđivaču vibracija
U videu je prikazana kratka prezentacija testova izvedenih na mehaničkom pobuđivaču vibracija razvijenom na Arhitektonsko-građevinsko-geodetskom fakultetu u Banjaluci.
Mehanički pobuđivač vibracija
U okviru projekta na AGGF-u Banjaluka izrađen je mehaničkog pobuđivača vibracija. Cilj je omogućiti eksperimentalnu analizu dinamičkih uticaja na građevinske konstrukcije. S obzirom da se Banjaluka nalazi na trusnom području, ovakva ispitivanja su veoma važna sa aspekta sigurnijeg projektovanja građevinskih konstrukcija.
Uvod u Tehničku mehaniku 1
U ovom bloku tutorijala bavimo se uvodom u Tehničku mehaniku 1 gdje nas doc. dr Aleksandar Borković upoznaje sa osnovnim pojmovima, principima i postupcima statike. Nije potrebno nikakvo predznanje iz mehanike, ali je poželjno osnovno predznanje iz matematike (linearna algebra i vektorski račun).
Konstrukcija uticajne linije za moment savijanja kinematičkom metodom
Kod statički određenih nosača, uticajna linija za neku statičku veličinu (moment savijanja, transverzalnu ili normalnu silu) u zadanom presjeku predstavlja dijagram vertikalnih pomjeranja dijelova mehanizma po kojima se kreće pokretno opterećenje, a koja su dobijena usljed odgovarajućeg pomjeranja ili obrtanja na kom ta statička veličina vrši negativan jedinični rad.
Uticajne linije – uvod
Uticajne linije koristimo da bismo odredili kritični položaj vertikalnog pokretnog opterećenja, kao i ekstremne vrijednosti (min. i maks.) statičkih (moment savijanja, transverzalna i normalna sila) i deformacijskih veličina (npr. ugib tačke ili obrtanje poprečnog presjeka).
Tri stava za određivanje plana polova i međupolova mehanizma
Pri određivanju plana polova i međupolova mehanizma sa jednim stepenom slobode pomjeranja koristimo sledeća tri stava:
Mehanički oscilator – horizontalni mehanizam
Kratka prezentacija horizontalnog mehanizma budućeg mehaničkog oscilatora, održana 02.11.2012. Prezentaciji je prisustvovalo tridesetak nastavnika, saradnika i studenata Arhitektonsko-građevinskog i Mašinskog fakulteta.
Luk na tri zgloba čiji oslonci nisu na istom nivou
Ovdje je objašnjeno kako se određuju reakcije oslonaca luka na tri zgloba čiji oslonci nisu na istom nivou. To je slučaj kada reakcije oslonaca moramo razložiti na dva nekolinearna pravca, od kojih je jedan vertikalan, a drugi se poklapa sa pravom koja prolazi kroz oba oslonca.
Konstrukcija MTN dijagrama
Ovdje na karakterističnim primjerima objašnjavam kako na brz i jednostavan način možemo konstruisati MTN dijagrame, sa naglaskom na konstrukciju T dijagrama koristeći M dijagrame.
Chladni-jeva ploča
Jednostavni mehanički oscilator napravljen u okviru predmeta Dinamička analiza konstrukcija na AGF-u Banjaluka. Zadavanjem signala zvučnik pobuđuje ploču na vibriranje jednom od sopstvenih frekvencija.
Kulmanova metoda za određivanje sila u štapovima rešetkastih nosača
Imavši u vidu da u vrijeme samog Kulmana (Carl Culmann 1821-1881.) nije postojao džepni digitron, i kompletan proračun se obavljao ručno, lako je razumjeti zašto su grafičke metode bile toliko popularne.
Morov krug napona – brojni primjer
U prvom dijelu brojnog primjera je objašnjena konstrukcija Morovog kruga napona, očitavanje glavnih napona i određivanje glavnih pravaca za ravansko stanje napona u tački, dok je u drugom dijelu prikazano kako se računaju naponi u zadanoj ravni.
Određivanje sila u štapovima rešetkastog nosača – metoda čvorova
U prvom videu je prikazano dobijanje reakcija oslonaca rešetkastog nosača, dok je u drugom videu obrađeno određivanje sila u štapovima rešetkastog nosača metodom čvorova. Napominjemo da se neke oznake na postavci zadatka malo slabije vide jer su korištene tanje linije i pretamne boje. Zbog toga preporučujemo da video pogledate u “full screen” modu. Na greškama se uči, pa ćemo ubuduće obratiti pažnju na takve detalje.
Konstrukcija Morovog kruga napona
Ovdje je prikazano kako konstruišemo Morov krug napona, očitavanje glavnih napona i određivanje glavnih pravaca za ravansko stanje napona u nekoj tački.
Princip virtualnog rada – sila u prostom štapu
Određivanje sile u prostom štapu u nosaču primjenom principa virtualnog rada.
Princip virtualnog rada – normalna sila N
Određivanje normalne sile u proizvoljnom presjeku nosača primjenom principa virtualnog rada.
Princip virtualnog rada – transverzalna sila T
Određivanje transverzalne sile u proizvoljnom presjeku nosača primjenom principa virtualnog rada.
Princip virtualnog rada – moment savijanja
Određivanje momenta savijanja u proizvoljnom presjeku nosača primjenom principa virtualnog rada.
Princip virtualnog rada – reakcija oslonca
Određivanje reakcije oslonca statički određenog nosača II vrste korištenjem principa virtualnog rada.
Riterova metoda za određivanje sila u štapovima rešetkastih nosača
Riterova metoda za određivanje sila u štapovima rešetkastih nosača.
