Mehanički pobuđivač vibracija

U okviru projekta na AGGF-u Banjaluka izrađen je mehaničkog pobuđivača vibracija. Cilj je omogućiti eksperimentalnu analizu dinamičkih uticaja na građevinske konstrukcije. S obzirom da se Banjaluka nalazi na trusnom području, ovakva ispitivanja su veoma važna sa aspekta sigurnijeg projektovanja građevinskih konstrukcija.
Projekat je realizovan zahvaljajući entuzijazmu i upornosti dva doskorašnja studenta: Ognjena Mijatovića i Manuela Desančića. Koordinator projekta je Aleksandar Borković.
Izrada je podržana od strane sljedećih pravnih subjekata: AGGF, MF, ZIBL, IG, MNiT RS i IMK. Mašina se stalno razvija te je neophodno obezbijediti dodatna finansijska sredstva za njeno usavršavanje, izradu modela konstrukcija, postavku eksperimenata itd.

Uvod u Tehničku mehaniku 1

U ovom bloku tutorijala bavimo se uvodom u Tehničku mehaniku 1 gdje nas doc. dr Aleksandar Borković upoznaje sa osnovnim pojmovima, principima i postupcima statike. Nije potrebno nikakvo predznanje iz mehanike, ali je poželjno osnovno predznanje iz matematike (linearna algebra i vektorski račun).

Ovi tutorijali snimljeni su u sklopu Tempus projekta BAEKTEL (www.baektel.eu).

Literatura:
Natalija Naerlović-Veljković, Tehnička mehanika 1, Nauka, Beograd, 1996.
Natalija Naerlović-Veljković, Tehnička mehanika 1, Naučna knjiga, Beograd, 1980.
Dragoljub Grbić, Predavanja iz Tehničke mehanike 1, Banja Luka, 1997.
D. Gross, W. Hauger, J. Schröder, W.A. Wall, N. Rajapakse, Engineering Mechanics 1, Springer, 2009.
http://www.arch.virginia.edu/arcade/

Autor: doc. dr Aleksandar Borković
Arhitektonsko-građevinsko-geodetski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.

Konstrukcija uticajne linije za moment savijanja kinematičkom metodom

Kod statički određenih nosača, uticajna linija za neku statičku veličinu (moment savijanja, transverzalnu ili normalnu silu) u zadanom presjeku predstavlja dijagram vertikalnih pomjeranja dijelova mehanizma po kojima se kreće pokretno opterećenje, a koja su dobijena usljed odgovarajućeg pomjeranja ili obrtanja na kom ta statička veličina vrši negativan jedinični rad.

Definicija vam možda zvuči krajnje komplikovano, ali pogledajte video da vidite koliko je to ustvari jednostavno 😉

Uticajne linije – uvod

Uticajne linije koristimo da bismo odredili kritični položaj vertikalnog pokretnog opterećenja, kao i ekstremne vrijednosti (min. i maks.) statičkih (moment savijanja, transverzalna i normalna sila) i deformacijskih veličina (npr. ugib tačke ili obrtanje poprečnog presjeka).

U ovom tutorijalu objašnjeno je šta nam uticajne linije ustvari predstavljaju i primjer izvođenja analitičkog izraza za uticajnu liniju za moment savijanja u zadanom presjeku proste grede s prepustom.

Tri stava za određivanje plana polova i međupolova mehanizma

Pri određivanju plana polova i međupolova mehanizma sa jednim stepenom slobode pomjeranja koristimo sledeća tri stava:

  1. Pol ploče se nalazi upravno na dozvoljeni pravac pomjeranja bilo koje tačke te ploče.
  2. Arnold-Kenedijeva teorema: međupol dvije ploče mora ležati na pravcu zajedno sa njihovim polovima.
  3. Međupolovi bilo koje tri ploče unutar mehanizma moraju ležati na istom pravcu – ukoliko to nije slučaj, te tri ploče zajedno grade jednu krutu ploču (npr. trougaona struktura unutar rešetkastog nosača).

Bitni pojmovi:

  • Ploča – dio mehanizma koji se pomjera kao cjelina, sve tačke unutar jedne ploče imaju jednako obrtanje u odnosu na pol ploče.
  • (Trenutni) Pol ploče je tačka oko koje se ploča okreće. Ukoliko je ploča zglobno vezana za nepomjerljiv oslonac, pol ploče se nalazi u tom osloncu.
  • Međupol dvije ploče je tačka koja ima jednako pomjeranje i kao tačka jedne i kao tačka druge ploče, odnosno, to je tačka oko koje se dvije ploče obrću relativno jedna u odnosu na drugu. Ukoliko su dvije ploče zglobno vezane, njihov međupol se nalazi u zglobu.

Mehanički oscilator – horizontalni mehanizam

Kratka prezentacija horizontalnog mehanizma budućeg mehaničkog oscilatora, održana 02.11.2012. Prezentaciji je prisustvovalo tridesetak nastavnika, saradnika i studenata Arhitektonsko-građevinskog i Mašinskog fakulteta.
Svrha oscilatora jeste pobuda modela konstrukcija čime će se simulirati dinamički uticaji na realne građevinske konstrukcije. Zasad je napravljen samo horizontalni mehanizam. Preostalo je izraditi radnu ploču, vertikalni mehanizam i modele konstrukcija.
Projekat se izvodi u okviru predmeta Dinamička analiza konstrukcija na AGF-u u Banjaluci. Kompletan dosadašnji dio mašine je izveden sa skromnim novčanim sredstvima, prije svega zahvaljujući zalaganju studenta Ognjena Mijatovića.
Projekat su finansijski podržali Arhitektonsko-građevinski fakultet i Zavod za izgradnju Banjaluka.

Luk na tri zgloba čiji oslonci nisu na istom nivou

Ovdje je objašnjeno kako se određuju reakcije oslonaca luka na tri zgloba čiji oslonci nisu na istom nivou. To je slučaj kada reakcije oslonaca moramo razložiti na dva nekolinearna pravca, od kojih je jedan vertikalan, a drugi se poklapa sa pravom koja prolazi kroz oba oslonca. Na taj način pri ispisivanju uslova da je suma momenata oko jednog od oslonaca jednaka nuli, dobijamo jednu jednačinu sa jednom nepoznatom.

Konstrukcija MTN dijagrama je objašnjena u posebnom tutorijalu.

Konstrukcija MTN dijagrama

Ovdje na karakterističnim primjerima objašnjavam kako na brz i jednostavan način možemo konstruisati MTN dijagrame, sa naglaskom na konstrukciju T dijagrama koristeći M dijagrame.

  1. U prvom dijelu je urađen primjer proste grede opterećene koncentrisanim silama i koncentrisanim momentima.
  2. U drugom dijelu je urađen primjer proste grede sa i bez prepusta opterećena raspoređenim opterećenjem i koncentrisanom silom.
  3. U trećem dijelu je urađen primjer konzole opterećene koncentrisanom silom i raspoređenim opterećenjem uz objašnjenje kako se pronalaze ekstremne vrijednosti na M dijagramu.
  4. U četvrtom dijelu je urađen jednostavan primjer MTN dijagrama za luk na tri zgloba s naglaskom na konstrukciju N dijagrama koristeći T dijagrame.